Mesdžidul Aksa neće osloboditi demokrata niti izdajica, niti rafidija i onaj ko hrli njima, niti sekularista i onaj ko plovi vodama sekularizma.
Njega će osloboditi Allahovi robovi muvehidi koji se ponose svojim tevhidom i akidom, el vela'a vel bera'a.
Sadik Ebu Abdullah El-Hašimi
Njega će osloboditi Allahovi robovi muvehidi koji se ponose svojim tevhidom i akidom, el vela'a vel bera'a.
Sadik Ebu Abdullah El-Hašimi
Forwarded from Mr Ifet Zukorlić
Rekao je Allah Uzvišeni:
وَيَذْكُرُوا اسْمَ اللَّهِ فِي أَيَّامٍ مَعْلُومَاتٍ
-“I pominjite Allaha u poznatim danima”. (Sura El-Hadždž, 28)
Rekao je Ibn Abbas o značenju ovoga ajeta: “Deset dana Zul- Hidždžeta”.
Složili su se učenjaci kao i većina mufessira da su određeni ili poznati dani, koji su pomenuti u ajetu, upravo ovih prvih deset dana mjeseca Zul-Hidžeta. (Pogledaj: Tefsirul Begavijj, 5/379, Ibnul Kesir, 5/415, Lataiful me'arif, strana 263).
– Prenosi se od Ibn Abbasa, radijellahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
ما العَمَلُ في أيَّامٍ أفْضَلَ منها في هذه
-“Ne postoji bolje djelo od djela u ovih deset dana”. Rekoše: ‘A džihad?’ Reče tada: “Čak ni džihad, osim čovjek koji iziđe sa svojim tijelom i imetkom te se ne vrati ni sa čim od toga”. (Hadis bilježi Buhari)
– Prenosi se od Ibn Omera, radijellahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ne postoje dani koji su veći kod Allaha, niti u kojima je djelo Njemu draže od ovih deset, zato mnogo učite u njima tehlil (riječi La ilahe Illallah), tekbir (riječi Allahu ekber) i tahmid (riječi El hamdulillahi)." (Bilježi ga Taberani u Kebiru, Ahmed u Musnedu i drugi sa vjerodostojnim lancem kako to kaže šejh Ahmed Šakir)
Ispravni prethodnici su se, u ovim danima, mnogo više trudili u činjenju dobrih djela i ibadeta nego u drugim danima, i pridavali su im više pažnje nego drugim danima. Prenosi se da bi se Se'id b. Džubejr u ovim danima posebno trudio, tako da ga niko ne bi mogao preteći, i govorio bi: “Nemojte gasiti svoje svjetiljke u noćima ovih deset dana.” (Predaju bilježi Darimi sa dobrim lancem prenosilaca)
– Rekao je Ibn Hadžer u Fethul-Bariju: “Zaključujemo da je posebnost ovih deset dana Zul-Hidždžeta u tome što se u njima spoje svi veliki ibadeti: namaz, post, sadaka i Hadždž, što ne možemo naći u drugim danima.” (2/460)
وَيَذْكُرُوا اسْمَ اللَّهِ فِي أَيَّامٍ مَعْلُومَاتٍ
-“I pominjite Allaha u poznatim danima”. (Sura El-Hadždž, 28)
Rekao je Ibn Abbas o značenju ovoga ajeta: “Deset dana Zul- Hidždžeta”.
Složili su se učenjaci kao i većina mufessira da su određeni ili poznati dani, koji su pomenuti u ajetu, upravo ovih prvih deset dana mjeseca Zul-Hidžeta. (Pogledaj: Tefsirul Begavijj, 5/379, Ibnul Kesir, 5/415, Lataiful me'arif, strana 263).
– Prenosi se od Ibn Abbasa, radijellahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
ما العَمَلُ في أيَّامٍ أفْضَلَ منها في هذه
-“Ne postoji bolje djelo od djela u ovih deset dana”. Rekoše: ‘A džihad?’ Reče tada: “Čak ni džihad, osim čovjek koji iziđe sa svojim tijelom i imetkom te se ne vrati ni sa čim od toga”. (Hadis bilježi Buhari)
– Prenosi se od Ibn Omera, radijellahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ne postoje dani koji su veći kod Allaha, niti u kojima je djelo Njemu draže od ovih deset, zato mnogo učite u njima tehlil (riječi La ilahe Illallah), tekbir (riječi Allahu ekber) i tahmid (riječi El hamdulillahi)." (Bilježi ga Taberani u Kebiru, Ahmed u Musnedu i drugi sa vjerodostojnim lancem kako to kaže šejh Ahmed Šakir)
Ispravni prethodnici su se, u ovim danima, mnogo više trudili u činjenju dobrih djela i ibadeta nego u drugim danima, i pridavali su im više pažnje nego drugim danima. Prenosi se da bi se Se'id b. Džubejr u ovim danima posebno trudio, tako da ga niko ne bi mogao preteći, i govorio bi: “Nemojte gasiti svoje svjetiljke u noćima ovih deset dana.” (Predaju bilježi Darimi sa dobrim lancem prenosilaca)
– Rekao je Ibn Hadžer u Fethul-Bariju: “Zaključujemo da je posebnost ovih deset dana Zul-Hidždžeta u tome što se u njima spoje svi veliki ibadeti: namaz, post, sadaka i Hadždž, što ne možemo naći u drugim danima.” (2/460)
Bilježi imam Buhari u svom Sahihu od Abdullaha ibn Abbasa, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nema dana u kojem je učinjeno dobro djelo draže Allahu od djela učinjenog u (prvih) deset dana zul hidžeta."Upitaše: “Zar ni džihad na Allahovom putu?’ Ni džihad na Allahovom putu osim da čovjek izađe sa svojim životom i svojim imetkom pa izgubi i jedno i drugo – reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Spoljašnjost ovog hadisa ukazuje da su ovi dani najbolji dani u godini i da su bolji i od deset zadnjih dana mjeseca ramazana, jer Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u prethodnom hadisu nije izuzeo bilo koje dane.
Šejh Abdullah S'ad.
Napomena: Šejh govori o najboljim danima, a što se tiče noći najbolje noći u godini su noći zadnje trećine ramazana zbog vrijednosti lejletul kadra koja se nalazi u njima.
prof. Idriz Bilibani
Spoljašnjost ovog hadisa ukazuje da su ovi dani najbolji dani u godini i da su bolji i od deset zadnjih dana mjeseca ramazana, jer Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u prethodnom hadisu nije izuzeo bilo koje dane.
Šejh Abdullah S'ad.
Napomena: Šejh govori o najboljim danima, a što se tiče noći najbolje noći u godini su noći zadnje trećine ramazana zbog vrijednosti lejletul kadra koja se nalazi u njima.
prof. Idriz Bilibani
This media is not supported in your browser
VIEW IN TELEGRAM
Postoji veliki broj daija koji govore istinu,ali to vodi ka batilu! Šejh Tarifi hafizahillah,fekkelahu esrehu.
Ibn Redžeb el-Hanbeli رحمه الله:
"Najbolja supruga je ona koja je nježna, ljupka, čista, čestita, ona koja pomaže svome suprugu za vrijeme poteškoća i ne čini ništa protiv svog supruga za vrijeme poteškoća."
[Letaif el-Mearif, 1/164]
"Najbolja supruga je ona koja je nježna, ljupka, čista, čestita, ona koja pomaže svome suprugu za vrijeme poteškoća i ne čini ništa protiv svog supruga za vrijeme poteškoća."
[Letaif el-Mearif, 1/164]
Imam Ibn el-Kajjim رحمه الله je rekao:
“Neke od žena mnogo su klanjale noću. A kada jedna od njih biva upitana o ovome, ona odgovori: “Noćni namaz uljepšava lice, a ja želim da moje lice bude lijepo."
[Ravdat el-Muhibbin, 321]
“Neke od žena mnogo su klanjale noću. A kada jedna od njih biva upitana o ovome, ona odgovori: “Noćni namaz uljepšava lice, a ja želim da moje lice bude lijepo."
[Ravdat el-Muhibbin, 321]
Ibn Mesud رضي الله عنه je rekao:
Doći će vrijeme kad će vjernik biti ponižavan poput robinje. Međutim, ponižavanje vjernika pred Sudnji dan će biti zbog njegove otuđenosti među pokvarenjacima, sljedbenicima strasti i sumnjivih stvari, jer ga svi oni mrze i povređuju samo iz razloga što se njegov put razlikuje od njihovog, njegovi ciljevi se razlikuju od njihovih i zbog toga što on otkriva na čemu su oni.
Doći će vrijeme kad će vjernik biti ponižavan poput robinje. Međutim, ponižavanje vjernika pred Sudnji dan će biti zbog njegove otuđenosti među pokvarenjacima, sljedbenicima strasti i sumnjivih stvari, jer ga svi oni mrze i povređuju samo iz razloga što se njegov put razlikuje od njihovog, njegovi ciljevi se razlikuju od njihovih i zbog toga što on otkriva na čemu su oni.
Vi u Ibrahimu i onima koji su bili sa njim imate divan uzor kada su narodu svome rekli: ‘Mi se odričemo vas i onoga što obožavate mimo Allaha. Mi sa vama nemamo ništa i između nas i vas je neprijateljstvo i mržnja sve dok u Allaha Jedinog ne povjerujete…'”
🖋 Ibnul-Kajjim veli: „Širk se temelji na lošem mišljenju o Allahu i upravo zbog toga imam pravovjernih, Ibrahim, alejhis-selam, onim mušricima koji su mu se suprostavili veli:
'Zar lažna božanstva umjesto Allaha hoćete? I šta o Gospodaru svjetova mislite? (Es-Saffat, 86-87.)
Iako je značenje ovog ajeta: Kako mislite da će Allah postupati sa vama, a vi pored Njega obožavate drugoga i Njemu ih ravne smatrate?! - možemo da primjetimo jednu vrstu prijetnje koja se nalazi u sljedećem: Šta to vi loše o Allahu mislite, pa pored Njega druge obpžavate?!
Jer, mušrik nekada smatra da je Allahu potreban neko ko će pored Njega upravljati svjetom i ko će Mu pomagati, što predstavlja jedan od najvećih vidova omalovažavanja i obezvređivanja Onoga ko je svojim Bićem neovisan od drugih, i od koga sve zavisi.
Nekada mušrik smatra da se Allahova snaga usavršava i upotpunjuje ako joj se doda snaga onoga ko mu se kao sudrug pripiše.
Nekada smatra da On Uzvišeni nije sa nečim upoznat dok o tome ne bude obaviješten od nekog posrednika ili, pak, da On ne ukazuje Svoju milost dok Mu na to ne ukaže neki posrednik.
Nekada mušrik smatra da On uzvišeni nije dovoljan Svome robu, ili da neće uraditi ono što rob želi i traži dok za to ne posreduje neko, kao što je slučaj kada su u pitanju stvorenja i njihova međusobna zagovaranja i posredovanja, kada postoji potreba da se zagovorništvo primi zbog koristi koja se ima od posrednika i zagovornika.
Ponekad mušrik misli da Uzvišeni Allah neće uslišiti dovu dok je ne predoči posredniku pa je on uzdigne do Allaha, kao što je slučaj sa ovozemaljskim vladarima. Ovo je osnova širka stvorenja.
Ili, pak, nekada smatra da Allah ne čuje dovu zbog daljine, pa je posrednik treba do Njega prenijeti.
Nekada misli i smatra da stvorenje ima određeno pravo kod Allaha, pa Ga njime preklinje, i preko tog stvorenja Mu se približava, kao što je to slučaj kada su u pitanju ljudi i njihovo posredovanje kod ovosvjetskih vladara koje se čini preko nekoga ko je ugledan i čije se posredovanje ne može odbiti.
Sve je ovo obezvređivanje i napad na Allahovu jednoću u gospodarenju i upravljanju svime, te umanjivanje prava koje Mu pripada.
Dovoljno je ružno da se zbog tog pripisivanja druga Allahu iz srca mušrika ne umanjuje ništa drugo do ljubav, strah i nada prema Njemu, te oslanjanje na Njega i težnja da Mu se vrati, te da se većina toga ili (nešto od toga) ispolji ka onome ko se obožava mimo Allaha.
Iz širka neminovno proizilazi vrijeđane i obezvređivanja Allaha, Uzvišenog Gospodara, bez obzira priznao to neko ili ne.
I upravo to je razlog zbog kojeg On neće oprostiti širk i onome ko Mu druga pripisuje, staviće u vječnu patnju i učiniće ga najnesretnijim stvorenjem.
Nema mušrika a da nije omalovažio Allaha i Njegovu svetost, pa makar on smatrao da svojim postupkom veliča Allaha.“
📚Igasetul-lehfan, 1/100-101.
'Zar lažna božanstva umjesto Allaha hoćete? I šta o Gospodaru svjetova mislite? (Es-Saffat, 86-87.)
Iako je značenje ovog ajeta: Kako mislite da će Allah postupati sa vama, a vi pored Njega obožavate drugoga i Njemu ih ravne smatrate?! - možemo da primjetimo jednu vrstu prijetnje koja se nalazi u sljedećem: Šta to vi loše o Allahu mislite, pa pored Njega druge obpžavate?!
Jer, mušrik nekada smatra da je Allahu potreban neko ko će pored Njega upravljati svjetom i ko će Mu pomagati, što predstavlja jedan od najvećih vidova omalovažavanja i obezvređivanja Onoga ko je svojim Bićem neovisan od drugih, i od koga sve zavisi.
Nekada mušrik smatra da se Allahova snaga usavršava i upotpunjuje ako joj se doda snaga onoga ko mu se kao sudrug pripiše.
Nekada smatra da On Uzvišeni nije sa nečim upoznat dok o tome ne bude obaviješten od nekog posrednika ili, pak, da On ne ukazuje Svoju milost dok Mu na to ne ukaže neki posrednik.
Nekada mušrik smatra da On uzvišeni nije dovoljan Svome robu, ili da neće uraditi ono što rob želi i traži dok za to ne posreduje neko, kao što je slučaj kada su u pitanju stvorenja i njihova međusobna zagovaranja i posredovanja, kada postoji potreba da se zagovorništvo primi zbog koristi koja se ima od posrednika i zagovornika.
Ponekad mušrik misli da Uzvišeni Allah neće uslišiti dovu dok je ne predoči posredniku pa je on uzdigne do Allaha, kao što je slučaj sa ovozemaljskim vladarima. Ovo je osnova širka stvorenja.
Ili, pak, nekada smatra da Allah ne čuje dovu zbog daljine, pa je posrednik treba do Njega prenijeti.
Nekada misli i smatra da stvorenje ima određeno pravo kod Allaha, pa Ga njime preklinje, i preko tog stvorenja Mu se približava, kao što je to slučaj kada su u pitanju ljudi i njihovo posredovanje kod ovosvjetskih vladara koje se čini preko nekoga ko je ugledan i čije se posredovanje ne može odbiti.
Sve je ovo obezvređivanje i napad na Allahovu jednoću u gospodarenju i upravljanju svime, te umanjivanje prava koje Mu pripada.
Dovoljno je ružno da se zbog tog pripisivanja druga Allahu iz srca mušrika ne umanjuje ništa drugo do ljubav, strah i nada prema Njemu, te oslanjanje na Njega i težnja da Mu se vrati, te da se većina toga ili (nešto od toga) ispolji ka onome ko se obožava mimo Allaha.
Iz širka neminovno proizilazi vrijeđane i obezvređivanja Allaha, Uzvišenog Gospodara, bez obzira priznao to neko ili ne.
I upravo to je razlog zbog kojeg On neće oprostiti širk i onome ko Mu druga pripisuje, staviće u vječnu patnju i učiniće ga najnesretnijim stvorenjem.
Nema mušrika a da nije omalovažio Allaha i Njegovu svetost, pa makar on smatrao da svojim postupkom veliča Allaha.“
📚Igasetul-lehfan, 1/100-101.
Rib'ijj b.Amir rekao je:
"Allah vas je uputio u islam i kroz islam vas je ujedinio, i blagodati vam uvećao. Znajte da se blagostanje postiže strpljenjem, pa naviknite svoje duše da budu strpljive da bi vam to postala stalna osobina."
(Ibid.., 4/360).
"Allah vas je uputio u islam i kroz islam vas je ujedinio, i blagodati vam uvećao. Znajte da se blagostanje postiže strpljenjem, pa naviknite svoje duše da budu strpljive da bi vam to postala stalna osobina."
(Ibid.., 4/360).
Od najbitnijih odlika Arafata jeste da je to dan u kojem Gospodar, dželle ve 'ala, najviše oslobađa džehennemske vatre.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Nema dana u kome Allah više oslobađa od vatre svoje robove kao što to čini na danu Arafata.“ (Muslim)
Spoljašnjost hadisa ukazuje da se ovo ne odnosi samo za hadžije, koji stoje na Arafatu, već da se generalno odnosi na sve muslimane.
prof. Idriz Bilibani
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Nema dana u kome Allah više oslobađa od vatre svoje robove kao što to čini na danu Arafata.“ (Muslim)
Spoljašnjost hadisa ukazuje da se ovo ne odnosi samo za hadžije, koji stoje na Arafatu, već da se generalno odnosi na sve muslimane.
prof. Idriz Bilibani
ASHABI SU PREZIRALI UDOVOLJAVANJE ŽENAMA U ONOME ŠTO ALLAHOV POSLANIK NIJE VOLIO
Ebu Ejjub je otišao na svadbenu gozbu kod Salim ibn Abdilaha ibn Omera. Salim je dakle, bio unuk Omera ibn el Hattaba, radijallahu anhum. Kad je ušao u Salimovu kuću, Ebu Ejjub je primjetio da su zidovi potpuno prekriveni zavjesama. Ebu Ejjub reče Salimu:
„Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, mrzio je prekrivanje zidova, a tvoji su zidovi potpuno prekriveni.“
Salim mu je odgovorio kako je došlo vrijeme kad su žene nadvladale, i pokušao se opravdati kako je to učinjeno jer je žena tako željela. Ovo je način na koji se često danas mnogi pravdaju.
Ebu Ejjub, radijallahu anhu, je odbio sjesti i napustio je vjenčanu gozbu. Imajmo na umu braćo, da Ebu Ejjub nije bio bilo ko, već jedan od najbližih ashaba Allahovom Poslaniku, salallahu alejhi ve sellem.
Do te mjere, tom posvjećenošću i predanošću su ashabi voljeli i slijedili Vjerovjesnika, salallahu alejhi ve sellem, čak i kad je riječ o stvarima koje su daleko od najvažnijih pitanja u vjeri.
Pa šta reći za današnji ummet koji zapostavlja i najveće vjerske vadžibe i ne brine se o njima?
ŠEJH AHMED MUSA DŽIBRIL
Ebu Ejjub je otišao na svadbenu gozbu kod Salim ibn Abdilaha ibn Omera. Salim je dakle, bio unuk Omera ibn el Hattaba, radijallahu anhum. Kad je ušao u Salimovu kuću, Ebu Ejjub je primjetio da su zidovi potpuno prekriveni zavjesama. Ebu Ejjub reče Salimu:
„Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, mrzio je prekrivanje zidova, a tvoji su zidovi potpuno prekriveni.“
Salim mu je odgovorio kako je došlo vrijeme kad su žene nadvladale, i pokušao se opravdati kako je to učinjeno jer je žena tako željela. Ovo je način na koji se često danas mnogi pravdaju.
Ebu Ejjub, radijallahu anhu, je odbio sjesti i napustio je vjenčanu gozbu. Imajmo na umu braćo, da Ebu Ejjub nije bio bilo ko, već jedan od najbližih ashaba Allahovom Poslaniku, salallahu alejhi ve sellem.
Do te mjere, tom posvjećenošću i predanošću su ashabi voljeli i slijedili Vjerovjesnika, salallahu alejhi ve sellem, čak i kad je riječ o stvarima koje su daleko od najvažnijih pitanja u vjeri.
Pa šta reći za današnji ummet koji zapostavlja i najveće vjerske vadžibe i ne brine se o njima?
ŠEJH AHMED MUSA DŽIBRIL
Ebu Katade El-Ensari, radijellahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
صيام يوم عرفة أحتسب على الله أن يكفر السنة التي قبله والسنة التي بعده
“Post na dan Arefata iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu.” (Muslim)
Ovaj hadis se odnosi na opraštanje malih grijeha za onoga ko se čuva velikih harama. Kaže Uzvišeni:
إِنْ تَجْتَنِبُوا كَبَائِرَ مَا تُنْهَوْنَ عَنْهُ نُكَفِّرْ عَنْكُمْ سَيِّئَاتِكُمْ وَنُدْخِلْكُمْ مُدْخَلًا كَرِيمًا
-“Ako se budete klonili velikih grijeha koji su vam zabranjeni, Mi ćemo vam pokriti vaša loša djela i u divno mjesto vas uvesti!” (En-Nisa, 31.)
Od Ebu Hurejre, radijellahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pet dnevnih namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana iskupljuju grijehe koji se počine između njih, ukoliko se čovjek kloni velikih grijeha." (Muslim)
Dakle, veliki grijesi se moraju ostaviti i čovjek ih se mora kloniti a ako nešto od toga i uradi mora se odmah za taj grijeh pokajati ispravnim pokajanjem.
Podsjećamo vas da je u subotu (15.06.2024. god.), deveti dan mjeseca Zul-Hidžeta, tj. dan Arefata, i da onaj ko isposti taj dan ima ogromnu nagradu, kao što je spomenuto u hadisu.
Od odlika dana Arefata jeste i to što se u tome danu upotpunila vjera sa svim njenim propisima.
الْيَوْمَ أَكْمَلْتُ لَكُمْ دِينَكُمْ وَأَتْمَمْتُ عَلَيْكُمْ نِعْمَتِي وَرَضِيتُ لَكُمُ الْإِسْلَامَ دِينًا ۚ
-“Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.” (El-Maide, 3.)
A Omer ibn Hattab, radijellahu anhu, kaže, kako to bilježe Buhari i Muslim da je ovaj ajet objavljen dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio na Arefatu u petak. Pa je dan Arefata dan u kojem je upotpunjena vjera Islam i Allahova blagodat prema vjernicima te se muslimani posebno raduju toj odlici, pored svih ostalih odlika ovoga dana.
Šejh Ifet Zukorlić
صيام يوم عرفة أحتسب على الله أن يكفر السنة التي قبله والسنة التي بعده
“Post na dan Arefata iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu.” (Muslim)
Ovaj hadis se odnosi na opraštanje malih grijeha za onoga ko se čuva velikih harama. Kaže Uzvišeni:
إِنْ تَجْتَنِبُوا كَبَائِرَ مَا تُنْهَوْنَ عَنْهُ نُكَفِّرْ عَنْكُمْ سَيِّئَاتِكُمْ وَنُدْخِلْكُمْ مُدْخَلًا كَرِيمًا
-“Ako se budete klonili velikih grijeha koji su vam zabranjeni, Mi ćemo vam pokriti vaša loša djela i u divno mjesto vas uvesti!” (En-Nisa, 31.)
Od Ebu Hurejre, radijellahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pet dnevnih namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana iskupljuju grijehe koji se počine između njih, ukoliko se čovjek kloni velikih grijeha." (Muslim)
Dakle, veliki grijesi se moraju ostaviti i čovjek ih se mora kloniti a ako nešto od toga i uradi mora se odmah za taj grijeh pokajati ispravnim pokajanjem.
Podsjećamo vas da je u subotu (15.06.2024. god.), deveti dan mjeseca Zul-Hidžeta, tj. dan Arefata, i da onaj ko isposti taj dan ima ogromnu nagradu, kao što je spomenuto u hadisu.
Od odlika dana Arefata jeste i to što se u tome danu upotpunila vjera sa svim njenim propisima.
الْيَوْمَ أَكْمَلْتُ لَكُمْ دِينَكُمْ وَأَتْمَمْتُ عَلَيْكُمْ نِعْمَتِي وَرَضِيتُ لَكُمُ الْإِسْلَامَ دِينًا ۚ
-“Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.” (El-Maide, 3.)
A Omer ibn Hattab, radijellahu anhu, kaže, kako to bilježe Buhari i Muslim da je ovaj ajet objavljen dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio na Arefatu u petak. Pa je dan Arefata dan u kojem je upotpunjena vjera Islam i Allahova blagodat prema vjernicima te se muslimani posebno raduju toj odlici, pored svih ostalih odlika ovoga dana.
Šejh Ifet Zukorlić
Obaveza da se sudi sa islamom onome ko nam dođe sa namazom!
Kaže Ebu Bekr ibn Ebi Davud, rahimehullah, u stihovima, gdje govori o akidi selefa:
"I neće se tekfiriti klanjači, iako oni griješe (svi klanjači griješe, a Allah je Onaj Koji oprašta),
i nećemo biti ubjeđenja (akide) havaridža (a to je da se klanjači kao takvi tekfire)."
Prenosi Enes ibn Malik od Ebu Bekra es-Siddika, radijallahu anhu, da je rekao:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je zabranio da ubijamo klanjače (one koji obavljaju namaz)."
Pa, pogledaj, Allah da te uputi na pokornost Njemu da svi ovi tekstovi su muhkem (jasni - nedvosmisleni) koji pojašnjavaju da je namaz jedan od najvećih znakova vjere, i da je namaz razlika između kufra i imana, i da onaj koji dođe sa namazom i ne ispolji ništa od kufra da je obaveza da se takvom sudi sa islamom. I ovo je propis koji je od najjasnijih propisa islama i ono što je nužno poznato od vjere islama.
Obaveza je da se sudi islamom onome koji nam dođe sa namazom, i to je idžma'a (konsenzus) ashaba po tom pitanju.
A onaj ko nam dođe sa nekim djelom koje ruši islam, neće se vratiti u islam osim da se pokaje za to djelo koje je uradio i kojim je srušio svoj islam.
Kaže Ebu Bekr ibn Ebi Davud, rahimehullah, u stihovima, gdje govori o akidi selefa:
"I neće se tekfiriti klanjači, iako oni griješe (svi klanjači griješe, a Allah je Onaj Koji oprašta),
i nećemo biti ubjeđenja (akide) havaridža (a to je da se klanjači kao takvi tekfire)."
Prenosi Enes ibn Malik od Ebu Bekra es-Siddika, radijallahu anhu, da je rekao:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je zabranio da ubijamo klanjače (one koji obavljaju namaz)."
Pa, pogledaj, Allah da te uputi na pokornost Njemu da svi ovi tekstovi su muhkem (jasni - nedvosmisleni) koji pojašnjavaju da je namaz jedan od najvećih znakova vjere, i da je namaz razlika između kufra i imana, i da onaj koji dođe sa namazom i ne ispolji ništa od kufra da je obaveza da se takvom sudi sa islamom. I ovo je propis koji je od najjasnijih propisa islama i ono što je nužno poznato od vjere islama.
Obaveza je da se sudi islamom onome koji nam dođe sa namazom, i to je idžma'a (konsenzus) ashaba po tom pitanju.
A onaj ko nam dođe sa nekim djelom koje ruši islam, neće se vratiti u islam osim da se pokaje za to djelo koje je uradio i kojim je srušio svoj islam.
Forwarded from Idriz Bilibani
Media is too big
VIEW IN TELEGRAM
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
“Navaliće na vas nevjernički narodi kao što navale gladni na tepsiju“.-
„Je li to zbog toga što će nas biti malo?“
- upita neko od ashaba.-
„Nije. Vas će tada biti mnogo, ali ćete biti kao pjena koju nose valovi.
Allah subhanehu ve te'ala će iz srca vaših neprijatelja ukloniti strah od vas, a u vaša srca će ubaciti vehn.“-
„A šta je to vehn, o Allahov Poslaniče?“-
„Ljubav prema dunjaluku, a strah od smrti.“ -odgovori Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.“
(Bilježe Ebu Davud i Ahmed od Ebu Hurejre, r.a.)
“Navaliće na vas nevjernički narodi kao što navale gladni na tepsiju“.-
„Je li to zbog toga što će nas biti malo?“
- upita neko od ashaba.-
„Nije. Vas će tada biti mnogo, ali ćete biti kao pjena koju nose valovi.
Allah subhanehu ve te'ala će iz srca vaših neprijatelja ukloniti strah od vas, a u vaša srca će ubaciti vehn.“-
„A šta je to vehn, o Allahov Poslaniče?“-
„Ljubav prema dunjaluku, a strah od smrti.“ -odgovori Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.“
(Bilježe Ebu Davud i Ahmed od Ebu Hurejre, r.a.)
Mi čovjeka stvaramo da se trudi.
Misli li on da mu niko ništa ne može?
"Utrošio sam blago nebrojeno!" - reći će.
Zar misli da ga niko vidio nije?
Zar mu nismo dali oka dva
i jezik i usne dvije,
i dobro i zlo mu objasnili?
90:4-10
Misli li on da mu niko ništa ne može?
"Utrošio sam blago nebrojeno!" - reći će.
Zar misli da ga niko vidio nije?
Zar mu nismo dali oka dva
i jezik i usne dvije,
i dobro i zlo mu objasnili?
90:4-10