Rib'ijj b.Amir rekao je:
"Allah vas je uputio u islam i kroz islam vas je ujedinio, i blagodati vam uvećao. Znajte da se blagostanje postiže strpljenjem, pa naviknite svoje duše da budu strpljive da bi vam to postala stalna osobina."
(Ibid.., 4/360).
"Allah vas je uputio u islam i kroz islam vas je ujedinio, i blagodati vam uvećao. Znajte da se blagostanje postiže strpljenjem, pa naviknite svoje duše da budu strpljive da bi vam to postala stalna osobina."
(Ibid.., 4/360).
Od najbitnijih odlika Arafata jeste da je to dan u kojem Gospodar, dželle ve 'ala, najviše oslobađa džehennemske vatre.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Nema dana u kome Allah više oslobađa od vatre svoje robove kao što to čini na danu Arafata.“ (Muslim)
Spoljašnjost hadisa ukazuje da se ovo ne odnosi samo za hadžije, koji stoje na Arafatu, već da se generalno odnosi na sve muslimane.
prof. Idriz Bilibani
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Nema dana u kome Allah više oslobađa od vatre svoje robove kao što to čini na danu Arafata.“ (Muslim)
Spoljašnjost hadisa ukazuje da se ovo ne odnosi samo za hadžije, koji stoje na Arafatu, već da se generalno odnosi na sve muslimane.
prof. Idriz Bilibani
ASHABI SU PREZIRALI UDOVOLJAVANJE ŽENAMA U ONOME ŠTO ALLAHOV POSLANIK NIJE VOLIO
Ebu Ejjub je otišao na svadbenu gozbu kod Salim ibn Abdilaha ibn Omera. Salim je dakle, bio unuk Omera ibn el Hattaba, radijallahu anhum. Kad je ušao u Salimovu kuću, Ebu Ejjub je primjetio da su zidovi potpuno prekriveni zavjesama. Ebu Ejjub reče Salimu:
„Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, mrzio je prekrivanje zidova, a tvoji su zidovi potpuno prekriveni.“
Salim mu je odgovorio kako je došlo vrijeme kad su žene nadvladale, i pokušao se opravdati kako je to učinjeno jer je žena tako željela. Ovo je način na koji se često danas mnogi pravdaju.
Ebu Ejjub, radijallahu anhu, je odbio sjesti i napustio je vjenčanu gozbu. Imajmo na umu braćo, da Ebu Ejjub nije bio bilo ko, već jedan od najbližih ashaba Allahovom Poslaniku, salallahu alejhi ve sellem.
Do te mjere, tom posvjećenošću i predanošću su ashabi voljeli i slijedili Vjerovjesnika, salallahu alejhi ve sellem, čak i kad je riječ o stvarima koje su daleko od najvažnijih pitanja u vjeri.
Pa šta reći za današnji ummet koji zapostavlja i najveće vjerske vadžibe i ne brine se o njima?
ŠEJH AHMED MUSA DŽIBRIL
Ebu Ejjub je otišao na svadbenu gozbu kod Salim ibn Abdilaha ibn Omera. Salim je dakle, bio unuk Omera ibn el Hattaba, radijallahu anhum. Kad je ušao u Salimovu kuću, Ebu Ejjub je primjetio da su zidovi potpuno prekriveni zavjesama. Ebu Ejjub reče Salimu:
„Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, mrzio je prekrivanje zidova, a tvoji su zidovi potpuno prekriveni.“
Salim mu je odgovorio kako je došlo vrijeme kad su žene nadvladale, i pokušao se opravdati kako je to učinjeno jer je žena tako željela. Ovo je način na koji se često danas mnogi pravdaju.
Ebu Ejjub, radijallahu anhu, je odbio sjesti i napustio je vjenčanu gozbu. Imajmo na umu braćo, da Ebu Ejjub nije bio bilo ko, već jedan od najbližih ashaba Allahovom Poslaniku, salallahu alejhi ve sellem.
Do te mjere, tom posvjećenošću i predanošću su ashabi voljeli i slijedili Vjerovjesnika, salallahu alejhi ve sellem, čak i kad je riječ o stvarima koje su daleko od najvažnijih pitanja u vjeri.
Pa šta reći za današnji ummet koji zapostavlja i najveće vjerske vadžibe i ne brine se o njima?
ŠEJH AHMED MUSA DŽIBRIL
Ebu Katade El-Ensari, radijellahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
صيام يوم عرفة أحتسب على الله أن يكفر السنة التي قبله والسنة التي بعده
“Post na dan Arefata iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu.” (Muslim)
Ovaj hadis se odnosi na opraštanje malih grijeha za onoga ko se čuva velikih harama. Kaže Uzvišeni:
إِنْ تَجْتَنِبُوا كَبَائِرَ مَا تُنْهَوْنَ عَنْهُ نُكَفِّرْ عَنْكُمْ سَيِّئَاتِكُمْ وَنُدْخِلْكُمْ مُدْخَلًا كَرِيمًا
-“Ako se budete klonili velikih grijeha koji su vam zabranjeni, Mi ćemo vam pokriti vaša loša djela i u divno mjesto vas uvesti!” (En-Nisa, 31.)
Od Ebu Hurejre, radijellahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pet dnevnih namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana iskupljuju grijehe koji se počine između njih, ukoliko se čovjek kloni velikih grijeha." (Muslim)
Dakle, veliki grijesi se moraju ostaviti i čovjek ih se mora kloniti a ako nešto od toga i uradi mora se odmah za taj grijeh pokajati ispravnim pokajanjem.
Podsjećamo vas da je u subotu (15.06.2024. god.), deveti dan mjeseca Zul-Hidžeta, tj. dan Arefata, i da onaj ko isposti taj dan ima ogromnu nagradu, kao što je spomenuto u hadisu.
Od odlika dana Arefata jeste i to što se u tome danu upotpunila vjera sa svim njenim propisima.
الْيَوْمَ أَكْمَلْتُ لَكُمْ دِينَكُمْ وَأَتْمَمْتُ عَلَيْكُمْ نِعْمَتِي وَرَضِيتُ لَكُمُ الْإِسْلَامَ دِينًا ۚ
-“Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.” (El-Maide, 3.)
A Omer ibn Hattab, radijellahu anhu, kaže, kako to bilježe Buhari i Muslim da je ovaj ajet objavljen dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio na Arefatu u petak. Pa je dan Arefata dan u kojem je upotpunjena vjera Islam i Allahova blagodat prema vjernicima te se muslimani posebno raduju toj odlici, pored svih ostalih odlika ovoga dana.
Šejh Ifet Zukorlić
صيام يوم عرفة أحتسب على الله أن يكفر السنة التي قبله والسنة التي بعده
“Post na dan Arefata iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu.” (Muslim)
Ovaj hadis se odnosi na opraštanje malih grijeha za onoga ko se čuva velikih harama. Kaže Uzvišeni:
إِنْ تَجْتَنِبُوا كَبَائِرَ مَا تُنْهَوْنَ عَنْهُ نُكَفِّرْ عَنْكُمْ سَيِّئَاتِكُمْ وَنُدْخِلْكُمْ مُدْخَلًا كَرِيمًا
-“Ako se budete klonili velikih grijeha koji su vam zabranjeni, Mi ćemo vam pokriti vaša loša djela i u divno mjesto vas uvesti!” (En-Nisa, 31.)
Od Ebu Hurejre, radijellahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pet dnevnih namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana iskupljuju grijehe koji se počine između njih, ukoliko se čovjek kloni velikih grijeha." (Muslim)
Dakle, veliki grijesi se moraju ostaviti i čovjek ih se mora kloniti a ako nešto od toga i uradi mora se odmah za taj grijeh pokajati ispravnim pokajanjem.
Podsjećamo vas da je u subotu (15.06.2024. god.), deveti dan mjeseca Zul-Hidžeta, tj. dan Arefata, i da onaj ko isposti taj dan ima ogromnu nagradu, kao što je spomenuto u hadisu.
Od odlika dana Arefata jeste i to što se u tome danu upotpunila vjera sa svim njenim propisima.
الْيَوْمَ أَكْمَلْتُ لَكُمْ دِينَكُمْ وَأَتْمَمْتُ عَلَيْكُمْ نِعْمَتِي وَرَضِيتُ لَكُمُ الْإِسْلَامَ دِينًا ۚ
-“Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.” (El-Maide, 3.)
A Omer ibn Hattab, radijellahu anhu, kaže, kako to bilježe Buhari i Muslim da je ovaj ajet objavljen dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio na Arefatu u petak. Pa je dan Arefata dan u kojem je upotpunjena vjera Islam i Allahova blagodat prema vjernicima te se muslimani posebno raduju toj odlici, pored svih ostalih odlika ovoga dana.
Šejh Ifet Zukorlić
Obaveza da se sudi sa islamom onome ko nam dođe sa namazom!
Kaže Ebu Bekr ibn Ebi Davud, rahimehullah, u stihovima, gdje govori o akidi selefa:
"I neće se tekfiriti klanjači, iako oni griješe (svi klanjači griješe, a Allah je Onaj Koji oprašta),
i nećemo biti ubjeđenja (akide) havaridža (a to je da se klanjači kao takvi tekfire)."
Prenosi Enes ibn Malik od Ebu Bekra es-Siddika, radijallahu anhu, da je rekao:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je zabranio da ubijamo klanjače (one koji obavljaju namaz)."
Pa, pogledaj, Allah da te uputi na pokornost Njemu da svi ovi tekstovi su muhkem (jasni - nedvosmisleni) koji pojašnjavaju da je namaz jedan od najvećih znakova vjere, i da je namaz razlika između kufra i imana, i da onaj koji dođe sa namazom i ne ispolji ništa od kufra da je obaveza da se takvom sudi sa islamom. I ovo je propis koji je od najjasnijih propisa islama i ono što je nužno poznato od vjere islama.
Obaveza je da se sudi islamom onome koji nam dođe sa namazom, i to je idžma'a (konsenzus) ashaba po tom pitanju.
A onaj ko nam dođe sa nekim djelom koje ruši islam, neće se vratiti u islam osim da se pokaje za to djelo koje je uradio i kojim je srušio svoj islam.
Kaže Ebu Bekr ibn Ebi Davud, rahimehullah, u stihovima, gdje govori o akidi selefa:
"I neće se tekfiriti klanjači, iako oni griješe (svi klanjači griješe, a Allah je Onaj Koji oprašta),
i nećemo biti ubjeđenja (akide) havaridža (a to je da se klanjači kao takvi tekfire)."
Prenosi Enes ibn Malik od Ebu Bekra es-Siddika, radijallahu anhu, da je rekao:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je zabranio da ubijamo klanjače (one koji obavljaju namaz)."
Pa, pogledaj, Allah da te uputi na pokornost Njemu da svi ovi tekstovi su muhkem (jasni - nedvosmisleni) koji pojašnjavaju da je namaz jedan od najvećih znakova vjere, i da je namaz razlika između kufra i imana, i da onaj koji dođe sa namazom i ne ispolji ništa od kufra da je obaveza da se takvom sudi sa islamom. I ovo je propis koji je od najjasnijih propisa islama i ono što je nužno poznato od vjere islama.
Obaveza je da se sudi islamom onome koji nam dođe sa namazom, i to je idžma'a (konsenzus) ashaba po tom pitanju.
A onaj ko nam dođe sa nekim djelom koje ruši islam, neće se vratiti u islam osim da se pokaje za to djelo koje je uradio i kojim je srušio svoj islam.
Forwarded from Idriz Bilibani
Media is too big
VIEW IN TELEGRAM
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
“Navaliće na vas nevjernički narodi kao što navale gladni na tepsiju“.-
„Je li to zbog toga što će nas biti malo?“
- upita neko od ashaba.-
„Nije. Vas će tada biti mnogo, ali ćete biti kao pjena koju nose valovi.
Allah subhanehu ve te'ala će iz srca vaših neprijatelja ukloniti strah od vas, a u vaša srca će ubaciti vehn.“-
„A šta je to vehn, o Allahov Poslaniče?“-
„Ljubav prema dunjaluku, a strah od smrti.“ -odgovori Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.“
(Bilježe Ebu Davud i Ahmed od Ebu Hurejre, r.a.)
“Navaliće na vas nevjernički narodi kao što navale gladni na tepsiju“.-
„Je li to zbog toga što će nas biti malo?“
- upita neko od ashaba.-
„Nije. Vas će tada biti mnogo, ali ćete biti kao pjena koju nose valovi.
Allah subhanehu ve te'ala će iz srca vaših neprijatelja ukloniti strah od vas, a u vaša srca će ubaciti vehn.“-
„A šta je to vehn, o Allahov Poslaniče?“-
„Ljubav prema dunjaluku, a strah od smrti.“ -odgovori Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.“
(Bilježe Ebu Davud i Ahmed od Ebu Hurejre, r.a.)
Mi čovjeka stvaramo da se trudi.
Misli li on da mu niko ništa ne može?
"Utrošio sam blago nebrojeno!" - reći će.
Zar misli da ga niko vidio nije?
Zar mu nismo dali oka dva
i jezik i usne dvije,
i dobro i zlo mu objasnili?
90:4-10
Misli li on da mu niko ništa ne može?
"Utrošio sam blago nebrojeno!" - reći će.
Zar misli da ga niko vidio nije?
Zar mu nismo dali oka dva
i jezik i usne dvije,
i dobro i zlo mu objasnili?
90:4-10
Abdullah Ibn Mubarek, rahimehullah, rekao je:
"Jedne prilike pisao mi je Sufjan es-Sevri, rahimehullah, rekavši: "Širi znanje, i dobro se čuvaj čežnje da budeš poznat."
(Ebu Nuajm, "Hiljetul-evlija", 7/70)
"Jedne prilike pisao mi je Sufjan es-Sevri, rahimehullah, rekavši: "Širi znanje, i dobro se čuvaj čežnje da budeš poznat."
(Ebu Nuajm, "Hiljetul-evlija", 7/70)
“Upitaj: ‘Ko vas hrani s neba i iz zemlje, čije su djelo sluh i vid, ko stvara živo iz neživog, a pretvara živo u neživo i ko upravlja svim?’ ‘Allah’, reći će oni. A ti reci: ‘Pa zašto Ga se onda ne bojite?” (Junus, 31)
“A ako ih zapitaš ko ih je stvorio, sigurno će reći: ‘Allah!'” (Ez-Zuhruf, 87)
“A ako ih upitaš: ‘Ko s neba spušta vodu i s njom mrtvu Zemlju oživljava?’, sigurno će reći: ‘Allah!'” (El-Ankebut, 63)
“Onaj Koji se nevoljniku, kad Mu se obrati, odaziva, i Koji zlo otklanja i Koji vas na Zemlji jedne drugima smjenjuje. – Zar pored Allaha postoji drugi bog?! Kako nikako vi pouku da primite!?” (En-Neml, 62)
“Većina ovih ne vjeruje u Allaha, nego druge Njemu smatra ravnim.” (Jusuf, 106)
“A ako ih zapitaš ko ih je stvorio, sigurno će reći: ‘Allah!'” (Ez-Zuhruf, 87)
“A ako ih upitaš: ‘Ko s neba spušta vodu i s njom mrtvu Zemlju oživljava?’, sigurno će reći: ‘Allah!'” (El-Ankebut, 63)
“Onaj Koji se nevoljniku, kad Mu se obrati, odaziva, i Koji zlo otklanja i Koji vas na Zemlji jedne drugima smjenjuje. – Zar pored Allaha postoji drugi bog?! Kako nikako vi pouku da primite!?” (En-Neml, 62)
“Većina ovih ne vjeruje u Allaha, nego druge Njemu smatra ravnim.” (Jusuf, 106)
Hatit ez-Zejjat bi doveden pred Hadžadža. Kada stade pred njega, on ga upita:
Jesi li ti Hatit?
- Da - odgovori mu on.
Hatit mu reče:
Pitaj me šta god želiš, Allahu sam, kod Mekama, obećao za tri svojstva: ako budem pitan, da ću iskreno odgovoriti; ako budem mučen, da ću biti strpljiv; a ako budem pomilovan i pošteđen, onda ću biti zahvalan.
Šta veliš za mene? - Hadžadž ga upita.
Za tebe mislim da si jedan od Allahovih neprijatelja na Zemlji; ti kršiš (Allahove) zabrane i ubijaš samo na osnovu pretpostavke i optužbe - odgovori Hatit.
Šta veliš za vladara vjernika Abdul-Melika b. Mervana? - nastavi Hadžadž s pitanjima.
On je od tebe zločestiji (grešniji), a i ti si jedna od njegovih pogrešaka - odgovori Hatit.
Tada Hadžadž naredi da počnu sa mučenjem, sve dok nisu rascjepkali stabljike trstike, stavili ih na njegovo meso, a onda to dobro stegnuli. Zatim su počeli izvlačiti jednu po jednu stabljiku pa su tako isjekli njegovo meso. Hadžadžu je bilo rečeno da je na samrti, a on naredi da ga prestanu mučiti i da ga bace među svijet na pijacu.
Dža'fer, prenosilac predaje, kaže: "Ja i jedan njegov prijatelj smo mu prišli i upitali ga:
O Hatitu, imaš li kakvu želju?
Samo da se vode napijem - odgovorio je.
Kada smo mu dali vode, umro je šehidskom smrću, a imao je samo osamnaest godina, Allah mu se smilovao.
El-Bevabetus-sevda
Jesi li ti Hatit?
- Da - odgovori mu on.
Hatit mu reče:
Pitaj me šta god želiš, Allahu sam, kod Mekama, obećao za tri svojstva: ako budem pitan, da ću iskreno odgovoriti; ako budem mučen, da ću biti strpljiv; a ako budem pomilovan i pošteđen, onda ću biti zahvalan.
Šta veliš za mene? - Hadžadž ga upita.
Za tebe mislim da si jedan od Allahovih neprijatelja na Zemlji; ti kršiš (Allahove) zabrane i ubijaš samo na osnovu pretpostavke i optužbe - odgovori Hatit.
Šta veliš za vladara vjernika Abdul-Melika b. Mervana? - nastavi Hadžadž s pitanjima.
On je od tebe zločestiji (grešniji), a i ti si jedna od njegovih pogrešaka - odgovori Hatit.
Tada Hadžadž naredi da počnu sa mučenjem, sve dok nisu rascjepkali stabljike trstike, stavili ih na njegovo meso, a onda to dobro stegnuli. Zatim su počeli izvlačiti jednu po jednu stabljiku pa su tako isjekli njegovo meso. Hadžadžu je bilo rečeno da je na samrti, a on naredi da ga prestanu mučiti i da ga bace među svijet na pijacu.
Dža'fer, prenosilac predaje, kaže: "Ja i jedan njegov prijatelj smo mu prišli i upitali ga:
O Hatitu, imaš li kakvu želju?
Samo da se vode napijem - odgovorio je.
Kada smo mu dali vode, umro je šehidskom smrću, a imao je samo osamnaest godina, Allah mu se smilovao.
El-Bevabetus-sevda
Telegram
Endelus.Balkan
Nema hajra u dobru ako se ono nabraja i spominje. Ibn Sirin, rahimehullah
Od Abdullaha b. Omera, Ebu Hurejre i Ebu Zerra, radijallahu 'anhum, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
«إذا اشْتَدَّ الْحَرُّ فَأَبْرِدُوا بالصلاة. فإن شدة الْحَرِّ من فَيْحِ جَهَنَّمَ».
"U danima velike vrućine odgodite namaz, jer uistinu velika vrućina je zapah Džehennema."
Hadis od Ebu Hurejre i Ebu Zerra, radijellahu 'anhuma, bilježe Buhari i Muslim a od Abdullaha b. Omera ga bilježi imam Buhari.
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u ovome hadisu je naredio da se pri velikim vrućinama podne namaz odgodi do vremena kada ne bude puno vruće, kako vrućina ne bi čovjeka odvratila od skrušenosti u namazu, jer velike vrućine bivaju zbog jačine džehennemskog žara i njegovog izdaha.
Šejh Ifet Zukorlić
«إذا اشْتَدَّ الْحَرُّ فَأَبْرِدُوا بالصلاة. فإن شدة الْحَرِّ من فَيْحِ جَهَنَّمَ».
"U danima velike vrućine odgodite namaz, jer uistinu velika vrućina je zapah Džehennema."
Hadis od Ebu Hurejre i Ebu Zerra, radijellahu 'anhuma, bilježe Buhari i Muslim a od Abdullaha b. Omera ga bilježi imam Buhari.
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u ovome hadisu je naredio da se pri velikim vrućinama podne namaz odgodi do vremena kada ne bude puno vruće, kako vrućina ne bi čovjeka odvratila od skrušenosti u namazu, jer velike vrućine bivaju zbog jačine džehennemskog žara i njegovog izdaha.
Šejh Ifet Zukorlić
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
„Došao mi je Džibril i kazao: "O Muhammede, živi koliko hoćeš, ali znaj da ćeš umrijeti; voli koga hoćeš ali znaj da ćeš se rastati od njega; radi šta hoćeš, ali znaj da ćeš po tom radu biti nagrađen ili kažnjen. "
(Hadis bilježi Muslim)
„Došao mi je Džibril i kazao: "O Muhammede, živi koliko hoćeš, ali znaj da ćeš umrijeti; voli koga hoćeš ali znaj da ćeš se rastati od njega; radi šta hoćeš, ali znaj da ćeš po tom radu biti nagrađen ili kažnjen. "
(Hadis bilježi Muslim)