Samilost koja postoji među živim bićima na ovom svijetu samo je jedan od stotinu dijelova Allahove, džellešanuhu, milosti; devedeset i devet dijelova milosti Gospodar je ostavio za ahiret. Da bi, čovječe, bio jedan od onih na koje će se odnositi tih devedeset i devet dijelova milosti moras obavljati namaz na ovom svijetu.
@islamskoznanje
@islamskoznanje
Ko bude tvrdio da vjeruje u Allaha, da obožava samo Njega, da Ga voli, da strahuje od Njega i da se uzda u Njega, a ne pokorava se naredbama Islama, ili se parniči pred zakonom mimo Allahovog zakona, ili prijateljuje s Allahovim neprijateljima, takav u svojim tvrdnjama nije iskren, on je šejtanov odani sljedbenik.
Šejh Sulejman el-Ulvan hafizahullah
@islamskoznanje
Šejh Sulejman el-Ulvan hafizahullah
@islamskoznanje
Kako postupiti prema osobi koja ustrajava na činjenju grijeha!?
Muslimani su obavezni savjetovati jedni druge, potpomagati se u bogobojaznosti i dobročinstvu, oporučivati jedni drugima istinu i biti strpljivi u svemu tome.
Allah, dželle šanuhu kaže:
“Potpomažite se u dobročinstvu i bogobojaznosti, a nikako u griješenju i neprijateljstvu i bojte se Allaha, jer Allah žestoko kažnjava.”
“Tako mi vremena! Zaista su ljudi na gubitku osim onih koji vjeruju, rade dobra djela, preporučuju jedni drugima istinu i strpljivost.”
Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao:
“Vjera je savjet. Upitan je: ‘Kome, Allahov Poslaniče?’ ‘Allahu, Njegovoj Knjizi i Poslaniku, predvodnicima muslimana i običnim ljudima.’“
Ova dva ajeta i hadis ukazuju na obavezu međusobnog savjetovanja, potpomaganja u dobru i oporučivanju istine.
Ako musliman primijeti kod svog brata muslimana nemarnost prema izvršavanju onoga što je Allah, subhanehu ve te’ala, naredio i činjenju onog što je Allah, dželle šanuhu, zabranio, obavezan ga je savjetovati, naređivati da čini dobro i zabranjivati mu zlo kako bi se na taj način popravilo cijelo društvo, trijumfovalo dobrim i nestalo zlo.
Uzvišeni Allah kaže:
“Vjernici i vjernice su prijatelji (zaštitnici) jedni drugima, naređuju da se čini dobro, a od zla odvraćaju…“
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem:
“Ko od vas vidi zlo neka ga ukloni rukom. Ako to ne bude u stanju, neka ga pokuša ukloniti jezikom, a ako ni to ne bude u stanju, neka ga prezire srcem, a to je najslabiji iman.”
Ako je neka osoba upozorena, savjetovana i upućivana na ono što je dobro, a to je učini samo ustrajnijom na grijehu i nepokornosti prema Allahu, dželle šanuhu, treba je izbjegavati i ne uzmati je za prisnog prijatelja. Isto tako treba podsticati osobe, koje možda više mogu utjecati na nju, zbog toga što ih više poštuje nego druge, da joj pokušaju uputiti savjet i pozvati je u Allahovu, subhanehu ve te’ala, vjeru. Možda Allah, dželle šanuhu, u tome da uspjeh.
Ako čovjek vidi da njegovo izbjegavanje samo povećava zlo kod određene osobe, da je održavanje veze s njom puno korisnije za vjeru te osobe i može utjecati na smanjivanje njenog zla, onda neće je izbjegavati. Razlog je jednostavan – izbjegavanje je propisano kao lijek, a u slučaju da ono samo povećava zlo, treba pribjeći lijeku korisnijem od toga. To je održavanje kontakta, neprestano savjetovanje, naređivanje dobra i odvraćanje od zla, s tim da se ne uzima za prisnog prijatelja.
✍️Šejh Ibn Baz rahimehullah
📖Fetve učenjaka dvaju harema – 261. str.
@islamskoznanje
Muslimani su obavezni savjetovati jedni druge, potpomagati se u bogobojaznosti i dobročinstvu, oporučivati jedni drugima istinu i biti strpljivi u svemu tome.
Allah, dželle šanuhu kaže:
“Potpomažite se u dobročinstvu i bogobojaznosti, a nikako u griješenju i neprijateljstvu i bojte se Allaha, jer Allah žestoko kažnjava.”
“Tako mi vremena! Zaista su ljudi na gubitku osim onih koji vjeruju, rade dobra djela, preporučuju jedni drugima istinu i strpljivost.”
Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao:
“Vjera je savjet. Upitan je: ‘Kome, Allahov Poslaniče?’ ‘Allahu, Njegovoj Knjizi i Poslaniku, predvodnicima muslimana i običnim ljudima.’“
Ova dva ajeta i hadis ukazuju na obavezu međusobnog savjetovanja, potpomaganja u dobru i oporučivanju istine.
Ako musliman primijeti kod svog brata muslimana nemarnost prema izvršavanju onoga što je Allah, subhanehu ve te’ala, naredio i činjenju onog što je Allah, dželle šanuhu, zabranio, obavezan ga je savjetovati, naređivati da čini dobro i zabranjivati mu zlo kako bi se na taj način popravilo cijelo društvo, trijumfovalo dobrim i nestalo zlo.
Uzvišeni Allah kaže:
“Vjernici i vjernice su prijatelji (zaštitnici) jedni drugima, naređuju da se čini dobro, a od zla odvraćaju…“
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem:
“Ko od vas vidi zlo neka ga ukloni rukom. Ako to ne bude u stanju, neka ga pokuša ukloniti jezikom, a ako ni to ne bude u stanju, neka ga prezire srcem, a to je najslabiji iman.”
Ako je neka osoba upozorena, savjetovana i upućivana na ono što je dobro, a to je učini samo ustrajnijom na grijehu i nepokornosti prema Allahu, dželle šanuhu, treba je izbjegavati i ne uzmati je za prisnog prijatelja. Isto tako treba podsticati osobe, koje možda više mogu utjecati na nju, zbog toga što ih više poštuje nego druge, da joj pokušaju uputiti savjet i pozvati je u Allahovu, subhanehu ve te’ala, vjeru. Možda Allah, dželle šanuhu, u tome da uspjeh.
Ako čovjek vidi da njegovo izbjegavanje samo povećava zlo kod određene osobe, da je održavanje veze s njom puno korisnije za vjeru te osobe i može utjecati na smanjivanje njenog zla, onda neće je izbjegavati. Razlog je jednostavan – izbjegavanje je propisano kao lijek, a u slučaju da ono samo povećava zlo, treba pribjeći lijeku korisnijem od toga. To je održavanje kontakta, neprestano savjetovanje, naređivanje dobra i odvraćanje od zla, s tim da se ne uzima za prisnog prijatelja.
✍️Šejh Ibn Baz rahimehullah
📖Fetve učenjaka dvaju harema – 261. str.
@islamskoznanje
Allahov Poslanik je rekao: "Bojte se Allaha po pitanju mojih ashaba, nemojte ih poslije mene uzimati kao metu. Ko njih voli - iz ljubavi prema meni ih je zavolio, a ko njih mrzi - iz mrznje prema meni ih je zamrzio. Onaj ko njih uznemirava taj uznemirava i mene, a ko uznemirava mene taj uznemirava Allaha, a ko uznemirava Allaha bojat je se ga ne uzme (ne unisti)."
I rekao je: "Najbolji ljudi su generacija u kojoj sam poslan, zatim oni koji slijede, zatim oni koji slijede."
@islamskoznanje
I rekao je: "Najbolji ljudi su generacija u kojoj sam poslan, zatim oni koji slijede, zatim oni koji slijede."
@islamskoznanje
Ebu Zur'a je rekao: "Kada vidiš čovjeka kako omalovažava nekog od ashaba Allahova Poslanika, znaj da je takav zindik-heretik. Jer Kur'an je istina i Poslanik je istina, a nama su Kur'an i sunnet dostavili ashabi Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Oni žele da napadnu naše svjedoke kako bi poništili Kitab i sunnet. Oni su preči da se napadnu jer su heretici." To jest, onaj ko napadne ashabe taj je napao na Poslanika - a time i na Allahovu vjeru.
@islamskoznanje
@islamskoznanje
Kada se uslišava dova?
Uzvišeni Allah kaže:
“I Gospodar vaš reče:’ Molite Me, Ja ću vam se odazvati ‘” (El-Mu'min, 60)
Stvari na koje moraš obavezno paziti u svojoj dovi:
1. Dova s priželjkivanjem i iščekivanjem. Doista je dova naređena i obećano je da će ona biti uslišana.
– U četiri ‘Sunena’ zabilježena je predaja od En-Numana bin Bešira, radijellahu anhu da je Vjerovjesnik صلى الله عليه و سلم rekao: “Zaista je dova ibadet”, a zatim je proučio: “I Gospodar vaš reče: ‘ Molite Me, Ja ću vam se odazvati.’“
2. Prisutnost srca i iščekivanje
Prisutnost srca i iščekivanje Allahovog azze ve džell, odaziva na dovu, kao što je Et-Tirmizi rahimehullah, zabilježio predaju od Ebu Hurejre, radijellahu anhu, da je Poslanik صلى الله عليه و سلم, rekao: “Dovite Allahu i budite ubjeđeni u uslišanje dove ; doista Allah ne prima dovu koja je upućena iz nemarnog srca.”
3. Nepožurivanje
Ne ostavljaj dovu zbog toga što ti nije uslišana onda kada ti to želiš. To požurivanje je prepreka u uslišavanje dove, a postavljena je tu kako rob ne bi prestao da iščekuje uslišenje dove makar to potrajalo, jer Uzvišeni, doista, voli one koji Ga često mole.
Uslišanje dove je zagarantovano
Od Allahove azze ve dželle, milosti prema Njegovom robu je i to da rob traži od Njega neku dunjalučku potrebu, pa je On Uzvišeni njemu ispuni i nadoknadi mu s nečim što je boljeod toga, ili da On time ukloni od njega neko zlo, ili da mu je sačuva za Ahiret (tj. nagradu za tu dovu); sa upućenom dovom može mu oprostiti grijeh, kao što su navodi u hadisu Džabira, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik صلى الله عليه و سلم, rekao: “Nema nikoga ko upućuje dovu tražeći od Allaha a da mu Allah neće dati to što je tražio, ili da ga time sačuva od zla poput toga, sve dok ne bude zatražio grijeh ili kidanje rodbinskih veze.”
Prenosi se od Enesa, radijellahu anhu, da he rekao: “Nemojte posustajati od dove, pa usistinu niko neće propasti sa dovom.”
Hikmet (mudrost)
– Ko nastavi s kucanjem na vratima. očekivati je da će mu biti otvoreno. Kada rob ustrajava u dovi, a želi i iščekuje uslišenje dove bez prekidanja tog iščekivanja, tada je stvarno blizu uslišenja dova.”
– Allah, azze ve džell, neće otvoriti nekom robu vrata dove, a da mi ne otvori i vrata uslišenja iste.
@islamskoznanje
Uzvišeni Allah kaže:
“I Gospodar vaš reče:’ Molite Me, Ja ću vam se odazvati ‘” (El-Mu'min, 60)
Stvari na koje moraš obavezno paziti u svojoj dovi:
1. Dova s priželjkivanjem i iščekivanjem. Doista je dova naređena i obećano je da će ona biti uslišana.
– U četiri ‘Sunena’ zabilježena je predaja od En-Numana bin Bešira, radijellahu anhu da je Vjerovjesnik صلى الله عليه و سلم rekao: “Zaista je dova ibadet”, a zatim je proučio: “I Gospodar vaš reče: ‘ Molite Me, Ja ću vam se odazvati.’“
2. Prisutnost srca i iščekivanje
Prisutnost srca i iščekivanje Allahovog azze ve džell, odaziva na dovu, kao što je Et-Tirmizi rahimehullah, zabilježio predaju od Ebu Hurejre, radijellahu anhu, da je Poslanik صلى الله عليه و سلم, rekao: “Dovite Allahu i budite ubjeđeni u uslišanje dove ; doista Allah ne prima dovu koja je upućena iz nemarnog srca.”
3. Nepožurivanje
Ne ostavljaj dovu zbog toga što ti nije uslišana onda kada ti to želiš. To požurivanje je prepreka u uslišavanje dove, a postavljena je tu kako rob ne bi prestao da iščekuje uslišenje dove makar to potrajalo, jer Uzvišeni, doista, voli one koji Ga često mole.
Uslišanje dove je zagarantovano
Od Allahove azze ve dželle, milosti prema Njegovom robu je i to da rob traži od Njega neku dunjalučku potrebu, pa je On Uzvišeni njemu ispuni i nadoknadi mu s nečim što je boljeod toga, ili da On time ukloni od njega neko zlo, ili da mu je sačuva za Ahiret (tj. nagradu za tu dovu); sa upućenom dovom može mu oprostiti grijeh, kao što su navodi u hadisu Džabira, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik صلى الله عليه و سلم, rekao: “Nema nikoga ko upućuje dovu tražeći od Allaha a da mu Allah neće dati to što je tražio, ili da ga time sačuva od zla poput toga, sve dok ne bude zatražio grijeh ili kidanje rodbinskih veze.”
Prenosi se od Enesa, radijellahu anhu, da he rekao: “Nemojte posustajati od dove, pa usistinu niko neće propasti sa dovom.”
Hikmet (mudrost)
– Ko nastavi s kucanjem na vratima. očekivati je da će mu biti otvoreno. Kada rob ustrajava u dovi, a želi i iščekuje uslišenje dove bez prekidanja tog iščekivanja, tada je stvarno blizu uslišenja dova.”
– Allah, azze ve džell, neće otvoriti nekom robu vrata dove, a da mi ne otvori i vrata uslišenja iste.
@islamskoznanje
Sektaštvo oličje današnjih muslimana?!!
Kad će muslimani shvatiti da je samo govor Poslanika sallallahu alejhi ve selem ma'sum (nepogrešiv u vjeri) svaki drugi govor se uzima i ostavlja na osnovu toga, svaki govor alima je podložan grešci, ko ima jači dokaz taj je najbliži Istini.
Ko ne shvati akidu neće ni vjeru.
Ko sa šejtanom sadi tikve, taj sebi glavu razbija.
Ko se čvrsto užeta ne drži, taj u vatri svrši.
Ko se s kovačem druži, on mu odjeću spali.
A svakom je olakšano ono za šta je stvoren.
Pravi put nema alternativu!
✍️Dr. Nurudin Bektaš
@islamskoznanje
Kad će muslimani shvatiti da je samo govor Poslanika sallallahu alejhi ve selem ma'sum (nepogrešiv u vjeri) svaki drugi govor se uzima i ostavlja na osnovu toga, svaki govor alima je podložan grešci, ko ima jači dokaz taj je najbliži Istini.
Ko ne shvati akidu neće ni vjeru.
Ko sa šejtanom sadi tikve, taj sebi glavu razbija.
Ko se čvrsto užeta ne drži, taj u vatri svrši.
Ko se s kovačem druži, on mu odjeću spali.
A svakom je olakšano ono za šta je stvoren.
Pravi put nema alternativu!
✍️Dr. Nurudin Bektaš
@islamskoznanje
Uzvišeni Allah voli da rob kada Ga doziva objedini kod sebe dvoje: da rob iskaže svoju potrebu za Allahom i Allahovu neovisnost o njemu!
@islamskoznanje
@islamskoznanje
"Prenosi se da je Uzvišeni Allah objavio 104 knjige, a znanje svih tih knjiga sakupio je u 4 knjige, a te 4 knjige sakupio je u Kur'anu, a znanje iz Kur'ana sažeo je u mufessalu (od sure Kaf pa do kraja), a znanje iz mufessala sažeo je u suri El-Fatiha, a znanje iz sure El-Fatiha sažeo je u ajetu: "Samo tebi činimo ibadet i samo od Tebe pomoć tražimo!" (El-Fatiha, 4)"
📚El-Fetaval-kubra, 2/223
✍️Ibn Tejmijje rahimehullah
@islamskoznanje
📚El-Fetaval-kubra, 2/223
✍️Ibn Tejmijje rahimehullah
@islamskoznanje
”Nemoj se pouzdati na mnogobrojnost svojih djela. Ti ne znaš jesu li primljena ili ne. Nemoj se osjećati sigurno sa svojim grijesima. Ti ne znaš da li su ti oprošteni ili ne.”
@islamskoznanje
@islamskoznanje
U svakom vremenu postoje povodi spuštanja kazni, a od najočitijih danas jeste izdaja sposobnih u potpomaganju mazluma (potlačenih).
A njihov račun se upotpunjuje kada se pojačaju tri stvari: zulum, iznevjera sa mogućnosti pružanja pomoći.
Šejh Abdulaziz Tarifi
#preuzeto
A njihov račun se upotpunjuje kada se pojačaju tri stvari: zulum, iznevjera sa mogućnosti pružanja pomoći.
Šejh Abdulaziz Tarifi
#preuzeto
Ibn Redžeb rahimehullah je rekao: "Rečeno jo El-Hasanu: 'Zar se čovjek ne stidi Allaha kad griješi pa Ga moli da mu oprosti, pa opet griješi pa Ga zamoli da mu oprosti i tako uvijek (čini)`?' On je rekao: Upravo tako vas šejtan želi pobijediti. Nikad se nemojte umoriti u traženju oprosta.”
(El-Džami', str. 205)
@islamskoznanje
(El-Džami', str. 205)
@islamskoznanje
Malik bin Dinar rahimehullah je rekao:
“Plač nad grijehom briše grijehe na isti način kao što vjetar učini da suhi list opadne.”
(El-Džami', str. 209)
@islamskoznanje
“Plač nad grijehom briše grijehe na isti način kao što vjetar učini da suhi list opadne.”
(El-Džami', str. 209)
@islamskoznanje
Ibn Redžeb El-Hanbeli rahimehullah je rekao:
"Allah ne prima dobro djelo ako osoba jede zabranjenu hranu.”
(El-Džami, str. 124)
@islamskoznanje
"Allah ne prima dobro djelo ako osoba jede zabranjenu hranu.”
(El-Džami, str. 124)
@islamskoznanje
Forwarded from 📎Šejh Abdullah es-S'ad📎
✒ Nije ništa vjerodostojno preneseno o vrijednosti mjeseca Redžeba, osim da je od svetih mjeseci. Zbog toga se ovaj mjesec neće obilježavati nekim posebnim ibadetom, kao što je Regaib namaz, jer taj namaz nema osnove. Također nije vjerodostojan hadis: "Allahu moj, blagoslovi nam Redžeb i Š'aban, i omogući nam da dočekamo Ramazan."
https://t.me/abdullahessad
https://www.facebook.com/abdullahessaadbs
https://t.me/abdullahessad
https://www.facebook.com/abdullahessaadbs
Riječi: "Namaz! Namaz!" bilo je posljednje što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izgovorio prije smrti; u namazu je tražio smiraj, olakšanje i izlaz iz teških prilika; u namazu je uživao; naglasio je da će čovjek prvo za namaz položiti račun na Kijametskom danu... Čemu se može nadati onaj ko sve ovo zna, a izostavlja namaz!?
@islamskoznanje
@islamskoznanje
“Vid očiju je za dunjaluk, a vid srca je za ahiret. Čovjek će gledati očima, ali se neće okoristiti sve dok srce ne progleda.”
Sufjan Es-Sevri rahimehullah
@islamskoznanje
Sufjan Es-Sevri rahimehullah
@islamskoznanje
Rekao je Amr ibn El-'As radijallahu anhu:
Musliman koji živi u zemlji nemuslimana i slavi blagdane onih koji ne vjeruju te sudjeluje u obilježavanju njihovih festivala bit će proživljen s njima na Sudnjem danu.
@islamskoznanje
Musliman koji živi u zemlji nemuslimana i slavi blagdane onih koji ne vjeruju te sudjeluje u obilježavanju njihovih festivala bit će proživljen s njima na Sudnjem danu.
@islamskoznanje
Da li je pozivanje u Allahovu vjeru obaveza svakog muslimana?
Pitanje: Da li je pozivanje u Allahovu vjeru obaveza svakog muslimana i muslimanke, ili se poziv ograničava samo na učene i one koji tragaju za znanjem? Da li je dozvoljeno običnom čovjeku da poziva ka Allahu?
Odgovor: Ukoliko čovjek ima adekvatno znanje o onome u šta poziva, onda nema razlike bio on veliki učenjak na kojeg se prstom pokazuje, ili tragalac za znanjem koji ga vrijedno nastoji steći, ili čak obični čovjek koji poznaje dotično pitanje s potupunim znanjem i uvjerenjem. Poslanik, sallAllahu ‘alejhi ve sellem, rekao je: „Prenesite od mene, pa makar i jedan ajet.“ Dakle, nije uvjet da pozivalac u Allahovoj vjeri postigne veliko znanje, već je uvjet da u najmanju ruku dobro poznaje ono u šta poziva. Nije dozvoljeno pozivati bez znanja ili poziv temeljiti isključivo na osjećajima.
Često susrećemo braću koja poziva u Allahovu vjeru a nemaju dovoljno znanja, pa zbog jakih emocija, koje njima vladaju, zabranjuju ono što Allah nije zabranio i obavezuju Allahove robove onim što On nije propisao. Ovo je veoma opasno, zato što je zabrana onoga što je je Allah dozvolio isto kao i dozvoljavanje onoga što je Allah zabranio. Allah, dželle šanuhu, kaže: „I ne govorite neistine jezicima svojim: ‘Ovo je dopušteno, a ovo je zabranjeno’, da biste tako o Allahu neistine iznosili. Oni koji o Allahu govore neistine – neće uspjeti, kratko će uživati, i njih će strašna patnja čekati.“ (Sura En-Nahl, 116-117)
Obični čovjek neće pozivati bez znanja, već je neophodno da prvo nešto nauči i spozna, jer Uzvišeni kaže: „Reci: Ovo je moj put, ja pozivam ka Allahu, imajući jasne dokaze“ (Sura Jusuf, 108), što znači, da bi Allahu pozivao s jasnim dokazima, određena stvar mora mu biti kristalno jasna, tj. mora znati da li se nešto smatra lošim djelom kako bi od njega odvraćao, odnosno, da li se nešto smatra dobrim djelom da bi u njega pozivo.
Dakle, islamskom pozivanju neminovno mora predhoditi znanje, jer onaj ko poziva bez znanja prouzrokovat će štetu, a ne korist, i to je sasvim očito i svima jasno. Obaveza je da čovjek prvo stekne znanje, pa da tek onda druge poziva.
📚'Islamsko buđenje-pravila i smjernice'
✍️Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin rahimehullah
@islamskoznanje
Pitanje: Da li je pozivanje u Allahovu vjeru obaveza svakog muslimana i muslimanke, ili se poziv ograničava samo na učene i one koji tragaju za znanjem? Da li je dozvoljeno običnom čovjeku da poziva ka Allahu?
Odgovor: Ukoliko čovjek ima adekvatno znanje o onome u šta poziva, onda nema razlike bio on veliki učenjak na kojeg se prstom pokazuje, ili tragalac za znanjem koji ga vrijedno nastoji steći, ili čak obični čovjek koji poznaje dotično pitanje s potupunim znanjem i uvjerenjem. Poslanik, sallAllahu ‘alejhi ve sellem, rekao je: „Prenesite od mene, pa makar i jedan ajet.“ Dakle, nije uvjet da pozivalac u Allahovoj vjeri postigne veliko znanje, već je uvjet da u najmanju ruku dobro poznaje ono u šta poziva. Nije dozvoljeno pozivati bez znanja ili poziv temeljiti isključivo na osjećajima.
Često susrećemo braću koja poziva u Allahovu vjeru a nemaju dovoljno znanja, pa zbog jakih emocija, koje njima vladaju, zabranjuju ono što Allah nije zabranio i obavezuju Allahove robove onim što On nije propisao. Ovo je veoma opasno, zato što je zabrana onoga što je je Allah dozvolio isto kao i dozvoljavanje onoga što je Allah zabranio. Allah, dželle šanuhu, kaže: „I ne govorite neistine jezicima svojim: ‘Ovo je dopušteno, a ovo je zabranjeno’, da biste tako o Allahu neistine iznosili. Oni koji o Allahu govore neistine – neće uspjeti, kratko će uživati, i njih će strašna patnja čekati.“ (Sura En-Nahl, 116-117)
Obični čovjek neće pozivati bez znanja, već je neophodno da prvo nešto nauči i spozna, jer Uzvišeni kaže: „Reci: Ovo je moj put, ja pozivam ka Allahu, imajući jasne dokaze“ (Sura Jusuf, 108), što znači, da bi Allahu pozivao s jasnim dokazima, određena stvar mora mu biti kristalno jasna, tj. mora znati da li se nešto smatra lošim djelom kako bi od njega odvraćao, odnosno, da li se nešto smatra dobrim djelom da bi u njega pozivo.
Dakle, islamskom pozivanju neminovno mora predhoditi znanje, jer onaj ko poziva bez znanja prouzrokovat će štetu, a ne korist, i to je sasvim očito i svima jasno. Obaveza je da čovjek prvo stekne znanje, pa da tek onda druge poziva.
📚'Islamsko buđenje-pravila i smjernice'
✍️Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin rahimehullah
@islamskoznanje
“Neka se Allah smiluje čovjeku koji razmišlja o svojim pitanjima, daje ispravan savjet svojoj duši, koji se boji Allaha i traži oprosta za svoje grijehe”
Omer ibn Hattab, radijallahu anhu
@islamskoznanje
Omer ibn Hattab, radijallahu anhu
@islamskoznanje
Znaš li za računicu
1=10+10+10?
Ne znaš!
Dunjalučka matematika ne zna,
ali Allahova milost zna.
Enes bin Malik, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
“Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset salavata, poništiti mu deset loših djela i uzdići ga za deset deredža.” (Ahmed)
Sa akšamom je nastupio 𝗉𝖾𝗍𝖺𝗄.
Posebno vrijeme za salavate.
#preuzeto
1=10+10+10?
Ne znaš!
Dunjalučka matematika ne zna,
ali Allahova milost zna.
Enes bin Malik, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
“Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset salavata, poništiti mu deset loših djela i uzdići ga za deset deredža.” (Ahmed)
Sa akšamom je nastupio 𝗉𝖾𝗍𝖺𝗄.
Posebno vrijeme za salavate.
#preuzeto